Stručni prilozi

Kompostiranje – obogaćuje tlo i oslobađa nas otpada

Kompostiranje predstavlja prirodan proces recikliranja otpada organskog porijekla s ciljem stvaranja bogatog organskog đubriva poznatog kao kompost. Ovo prirodno, organsko, ekološki prihvatljivo đubrivo predstavlja izuzetno kvalitetan poboljšivač tla pri uzgoju voćaka, povrća, cvijeća i grožđa, kao i travnjaka. U isto vrijeme proizvodeći kompost vršimo recikliranje tj. iskorištavamo mogućnost raspadanja organskih materija i na taj način se oslobađamo otpada. Kompostiranje predstavlja jedan životni ciklus vraćanja hraniva nazad u tlo.

 ŠTA MOŽEMO KOMPOSTIRATI

Možemo kompostirati sav kuhinjki otpad: ostatke povrća, voća, čaja, kafe lišća itd. Materijali za kompost se dijele na smeđe i zelene sastojke. Zeleni su bogati azotom ili proteinima, pomažu boljem rastu mikroorganizama. Smeđi su bogati ugljenim hidratima i služe kao izvor hrane za mikroorganizme. Omjer smeđeg i zelenog dijela varira, nije strogo određen mada se u praksi savjetuje da se koriste dvije trećine „smeđeg“ na jednu trećinu „zelenog“ materijala.

ŠTA SE NE SMIJE KOMPOSTIRATI?

Lišće od oraha , papir od časopisa u boji, stari lijekovi, PVC ambalaža, stiropor, pasji ili mačiji izmet, ostaci duvana, sadržaj vrećica iz usisivača se, između ostalog ne bi smjeli kompostirati.

Treba izbjegavati i osjemenjene korove, bolesne biljke, ostatke kuvanih jela i proizvode životinjskog porijekla. Ostaci hrane mogu privući nepoželjne goste kao što su glodari. Jedini izmet koji se preporučuje u kompostištu je izmet životinja koje se hrane biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce.

MJESTO ZA KOMPOSTIRANJE

U vrtu se lako može pronaći mjesto za kompostiranje koje ne mora biti veliko. Veličina kompostne gomile zavisi od količine materijala predviđenog za kompostiranje. Preporučene mjere su 1 metar visine i 1 metar širine dok dužina zavisi od same količine. Mjesto mora biti zaštićeno od vjetra i direktnog sunca tako da je hladovina nekog starog drveta idealna za kompostiranje. Teren mora biti malo nagnut radi lakšeg isticanja vode. Radi urednosti i lakše manipulacije preporučuje se ograđivanje gomile žičanom ili drvenom ogradom. Kompostna gomila se mora okretati sa vremena na vrijeme.

POSTUPAK KOMPOSTIRANJA

„Zeleni“ materijal se sitni i miješa sa „smeđim“ u predviđenom omjeru. Cijela gomila se mora dobro navlažiti i tokom cijelog postupka kompostiranja treba pripaziti da gomila ne bude ni prevlažna ali ni suva. Treba ju sa vremena na vrijeme prozračiti, najbolje ju je okretati svaka tri mjeseca. Temperatura koja se preporučuje je između 50 i 70 °C. Po želji se može dodati i stajsko đubrivo. Gotov kompost se dobija nakon šest mjeseci. On nema neugodan miris, tamno smeđe je boje, i gumenaste strukture. Nimalo ne podsjeća na organski otpad od kojeg je napravljen.

0 Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *