Stručni prilozi

Dinjica ili mala krvara – biljka o kojoj malo znamo

Dinjica ili mala krvara (lat. Sanguisorba minor) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Raste na suhom tlu sunčanih, često i kamenitih travnjaka, u svijetlim crnogoričnim šumama. Možemo je naći sve do 1300 metara nadmorske visine. Rasprostranjena je po središnjoj i južnoj Evropi, u jugozapadnoj Aziji i sjeverozapadnoj Africi. U Sjevernu Ameriku je unesena.

Latinsko ime roda Sanguisorba potiče od riječi sanguis (krv) i sorbere (upijati), jer se biljka koristila za zaustavljanje krvarenja. Ime vrste minor znači manji. Naziv dinjica dat je zbog mladih listova koji imaju miris nalik na krastavce ili dinju.

 

Karakteristike

Stabljika dinjice je uspravna ili razgranata, jednostavna ili granata, gola ili u donjem dijelu dlakava. Naraste do 50 cm visine. Listovi su perasti, sa 3-13 listića. Prizemni listovi na dugačkim drškama, malo se razlikuju od listova stabljike. Listići su okruglasti do eliptični, tupo nazubljeni do testerasto, svijetlozeleni, sa donje strane manje svijetli. Cvjetne glavice su sa dugačkom drškom, prilično bogatim cvjetovima. U donjem dijelu glavice muški cvjetovi, u srednjem čisto dvopolni, a u gornjem dijelu čisto ženski. Cvjetovi se otvaraju od donjeg dijela glavice naviše. Plod je četvorouglast, mrežasto naboran. Dobra je medonosna biljka.

Biljku beremo u vrijeme cvatnje, od maja do augusta. Reže se i rozeta. Sušimo je na zraku i u sjeni. Za iskopavanje korijena vrijedi, kao i obično, rano proljeće ili kasna jesen. Ako je potrebno, korijen se raspolovi prije sušenja na zraku.

U sastav dinjice ulaze ljekovite tvari: saponini, tanini, flavoni i vitamin C, te još neke do sada nedovoljno istražene tvari. Korijen sadrži više tanina nego nadzemni dijelovi.

 

Ljekovitost

Dinjica dezinficira, zaustavlja krvarenje, djeluje protiv upala, zatvara i stiska. Zbog toga je primjenljiva kod upala u ustima i ždrijelu, desni i drugih sluznica. Ipak, ta se ljekovita biljka danas još malo primjenjuje. U Rusiji i Kini često je upotrebljavaju kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja.

U narodnoj medicini još i danas (s razlogom) postoji uvjerenje koje je P.A. Matthiolus zapisao 1563. godine u svojoj knjizi o ljekovitom bilju, da ta ljekovita biljka zaustavlja sva moguća krvarenja, pa i prejake menstruacije. Listovi, kuhani u vinu ili vodi, daju čaj koji zaustavlja krvave proljeve i druga prejaka lučenja iz crijeva. Čaj se priprema od korijena i nadzemnih dijelova (Sanguisorba radix cum herba) ili od samog korijena, a koristi se protiv prejakih menstruacija, proljeva, krvarenja iz pluća, glista i za liječenje rana. Pomaže kod običnog i krvavog proljeva, katra crijeva, proširenog i spuštenog želudca. Čisti crijeva i želudac. Koristi se i kod nadimanja. Može se koristiti i u ishrani. Poboljšava apetit, reguliše probavu i ima dijuretičko dejstvo. Najčeše se upotrebljava za pravljenje umaka i u kombinaciji sa ribom.

 

ČAJ

1 do 2 čajne kašike suhe biljke prelijemo s 1/4 l vode, prokuhamo, ostavimo 10 minuta i nakon toga ocijedimo. Pijemo 2 šolje čaja na dan. Za liječenje rana preporučuje se i mješavina s jednakom količinom čaja od preslice.

 

Pripremio: Šefik ROŠIĆ, travar i pčelar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *