Predstavljanje proizvođača

Porodica Stjepanović iz Elezagića kod Nove Topole okrenula se kozarstvu

Iako je uzgoj koza isplativiji od ovčarstva, tova bikova ili pak od držanja mliječnih krava, malo ko u BiH se usudi baviti ovim poslom. Uzgajivači koza tvrde da se od kozarstva može pristojno živjeti, jer su kozji proizvodi zbog svog kvaliteta mnogo skuplji, a kada se tome doda da se od koze može bukvalno sve iskoristiti, onda se možemo sa pravom zapitati zašto su ove životinje zapostavljene u našim krajevima.

Prema tvrdnjama uzgajivača koza, osim mladih jarića, čije je meso vrlo ukusno, prodaju se sir, mlijeko, jogurt, štavljena koža, pa čak i đubre, koje zbog svog kvaliteta na jedan kilogram zamjenjuje pet puta veću količinu kravljeg.

 

Široka paleta proizvoda

Među onima rijetkima koji su prepoznali potencijal kozarstva jeste i porodica Stjepanović iz sela Elezagići kod Nove Topole, koja se već deset godina bavi ovim poslom. Krenuli su, kako nam priča Ljiljana Stjepanović, od jedne koze, a danas ih imaju više od stotinu. U međuvremenu su registrovali svoje gazdinstvo, koje nosi naziv „Amaltea“ i počeli sa proizvodnjom mlijeka, sireva i jogurta.

Sve je počelo prije desetak godina kada je Ljiljana zbog sinčića, koji je imao bronhitis, nabavila jednu kozu. Kada je uvidjela kakva je ljekovitost kozjeg mlijeka, počela je da ostavlja jariće i iz godine u godinu njeno stado je raslo.

– Iako smo prvu kozu nabavili prije deset godina, tek prije tri godine smo počeli da se intenzivno bavimo kozarstvom. Na našem PPG „Amaltea“ danas imamo više od stotinu koza i jaradi od kojih je 57 muznih – pojašnjava nam Ljiljana.

Dodaje da se s godinama i ona usavršavala u ovom poslu, pa je došla na ideju da, osim zdravog kozjeg mlijeka i surutke, počne da proizvodi i jogurte, kako obične tako i voćne. Danas u ponudi ima nekoliko vrsta voćnih jogurta, kao i 18 vrsta sireva.

– Od sireva u ponudi imamo mladi sir i sireve sa raznim ljekovitim biljem, kao što su bosiljak, origano, ruzmarin i slično. Imamo i tvrde sireve, od kojih izdvajam dimljeni, te sir iz ulja – ističe Ljiljana, koja svoje kozje proizvode prodaje na banjalučkoj tržnici, kao i na svojoj farmi.

 

Potencijal kozarstva

Naša sagovornica ističe da ne misli stati na ovom broju koza, već planira proširenje farme, a samim tim i proizvodnje. Namjerava da paletu svojih proizvoda stalno proširuje, kako bi kupcima uvijek mogla ponuditi nešto novo i kvalitetno.

U poslu joj pomažu suprug i dvojica sinova, ali i pored toga Ljiljana kaže da nema vremena za odmor. Posao je zahtjevan, međutim, ona se nikada nije pokajala što je počela da se bavi kozarstvom.

– Mnogo je razloga zašto ljudi treba da se bave kozarstvom, jer se od toga može lijepo živjeti. Ljudi nisu svjesni da je kozje mlijeko ljekovito i da su oni koji konzumiraju kozje proizvode mnogo snažniji i zdraviji od onih koji ga ne koriste – kategorična je naša sagovornica.

Dodaje da je mnogo isplativije imati kozu nego, na primjer, ovcu jer od njih možete prodati samo jagnjad. Pa čak se i ovčija vuna baca jer nema ko da je kupi. S druge strane, od koze imate čitavu paletu proizvoda koje možete da prodate.

Ipak, kako ističe Ljiljana, mnogi građani, da li zbog loše materijalne situacije ili neznanja, i dalje izbjegavaju da kupuju kozje proizvode, već se radije odlučuju za kravlje. S druge strane, postoje i oni vjerni kupci koji se stalno vraćaju po nove proizvode, jer su se uvjerili u njihov kvalitet i ljekovitost.

– Imamo izuzetne uslove za kozarstvo i ljudi bi trebalo da se malo više okrenu ovom poslu, i poljoprivredi uopšte, jer nema ništa od sjedenja u stanovima dok zemlja zjapi napuštena – poručuje za kraj naša sagovornica.

 

Cijene kozjih proizvoda

Prema procjenama nadležnih službi, na području Republike Srpske ima oko 25.000 koza, što je nedovoljno u odnosu na potencijal kojim ova država raspolaže kada je u pitanju kozarstvo. Da se od kozarstva može pristojno zaraditi govore podaci da se cijena litra mlijeka kreće od 2 do 3 KM, surutke 1 KM, litar običnog jogurta je oko 3 KM, a voćnog 6 KM. Kilogram mladog sira je 15 KM, dok su sirevi sa začinima oko 18 KM po kilogramu, a tvrdi sirevi dostižu cijenu od 20 KM. Dimljeni sirevi i oni iz ulja koštaju i do 30 KM. Kilogram žive vage jaretine košta oko 6 KM, dok za kilogram mesa treba izdvojiti i do 15 KM. Za vreću kozjeg đubreta treba izdvojiti 5 KM, a za kožu oko 100 KM.

 

Autor: Snježana KARIĆ

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *