Stručni prilozi

Kako očuvati ruralna naslijeđa u BiH

Razvoj seoskog turizma ima značajan uticaj na transformaciju ekonomske, socijalne, funkcionalne i fizionomske strukture ruralnih sredina, što potvrđuju i primjeri nekih evropskih država kao, na primjer, Francuska, Austrija, Italija, Švajcarska, Slovenija, Hrvatska i slične.

Priča o seoskom turizmu nije samo u vezi sa selom. Priča o seoskom turizmu zapravo počinje u gradu. Počinje tamo gdje je život ubrzan i stresan, tamo gdje se ne udiše čist vazduh i gdje se uglavnom ne jede zdrava hrana. Upravo u takvom okruženju javila se potreba za boravkom u prirodi, za slasnim zalogajima spremljenim na tradicionalan način, za ponovnim stvaranjem i njegovanjem odnosa sa prirodnim okruženjem. A, dok su gradovi rasli i razvijali se, sela su postajala sve manje naseljena ili čak u potpunosti napuštena. Težački život podrazumijevao je naporan rad u poljoprivredi i domaćinstvu, a dodatni izvori prihoda bili su nepoznanica. Turizam, koji je često shvatan kao svojevrsan bijeg od svakodnevnog života, na vrlo jednostavan način spojio je pojmove zabave i odmora sa onim što se tradicionalno odnosilo na pojam ruralnog. I selo je dobilo mogućnost da se mijenja.

 

Promocija sela

Seoski turizam promoviše seoska područja, prirodne resurse, kulturno nasljeđe, ruralnu arhitekturu, običaje i proizvode. Sa druge strane, zadovoljava potrebu turiste za smještajem, hranom i pićem, raznoraznim aktivnostima i uslugama. Razvijajući se u područjima male gustine naseljenosti gdje dominira prirodno okruženje, seoski turizam ima za cilj održivi razvoj lokalne zajednice. To podrazumijeva očuvanje ruralnog nasljeđa i obezbjeđenje  socijalne i ekonomske koristi seoskom stanovništvu.

Razvoj seoskog turizma ima značajan uticaj na transformaciju ekonomske, socijalne, funkcionalne i fizionomske strukture ruralnih sredina, što potvrđuju i primjeri nekih evropskih država (Francuska, Austrija, Italija, Švajcarska, Slovenija, Hrvatska…). Zbog svoje uloge u revitalizaciji ruralnih područja, izdvaja se kao poseban vid turizma. Pod pojmom seoski turizam podrazumijeva se niz posebnih oblika turizma u ruralnim područjima, i to: turizam na poljoprivrednom/seoskom gazdinstvu, ekoturizam, sportsko-rekreativni, avanturistički, edukativni, tranzitni, kamping, kulturni, manifestacioni i sl.

Bosna i Hercegovina može biti izuzetno atraktivna destinacija seoskog turizma. Ovo stoga što se na maloj površini može pronaći velika raznovrsnost pejzaža, vegetacije i divljih vrsta. Planine, brda, rijeke, vodopadi, slapovi, uvale, šume livade, svakoliko bilje i životinje – na dohvat su ruke. Pored inspirativnog okruženja, turisti iz neke zapadnoevropske razvijene zemlje sigurno će biti zanimljiva i naša kultura – nju obično ne možete vidjeti izloženu po muzejima i galerijama, naša ruralna područja muzej su na otvorenom.

 

Ogromni potencijali

Tradicionalni načini obrade zemlje, uzgoja stoke, spravljanja mliječnih proizvoda – nešto su sa čim se savremeni turista nema priliku sresti. Kada na sve to dodamo gostoljubivost lokalnog stanovništva, mnoštvo aktivnosti koje je moguće obavljati na otvorenom- od pomaganja u seoskim poslovima, do pješačenja, jahanja, sakupljanja ljekovitog bilja i slično, jasno je da su potencijali za razvoj seoskog turizma veliki.

Ipak, uspješnih primjera u našoj zemlji nema mnogo. Da bi potencijali prerasli u konkretnu turističku ponudu potrebno je mnogo toga: od podrške države u pogledu registracije i obaveza pružaoca usluga na selu, organizovane promocije, stručne i finansijske podrške, preko edukacije članova domaćinstava, do izuzetno bitnog mijenjanja svijesti svih nas o tome koliko je zapravo vrijedno i posebno ono čime raspolažemo nekome ko je odrastao i živi u potpuno drugačijim uslovima i čiji boravak u nekom bosanskohercegovačkom selu može biti pogled u jedan njemu novi, a opet stari inspirativni svijet. Inspiritivni svijet koji će mu nahraniti i dušu i tijelo.

„Agro Planeta“ će u narednim brojevima konkretno pisati o tome čime se na selu možete baviti, kakve usluge pružati, kakva partnerstva graditi, kako ostvariti dodatne prihode, kako zainteresovati gosta i pružiti mu nezaboravan doživljaj, kako biti dobar domaćin. Upoznaćemo vas sa primjerima dobre prakse iz zemlje i regiona, izazovima i načinima pretvaranja tih izazova u prilike, i u konačnici – kada budemo sigurni da znate šta možete očekivati od dodatnog posla u vidu seoskog turizma – uputićemo vas u proces registracije i uopšte u važeću zakonsku regulativu.

 

Piše: Dunja Pejić, magistrica turizma i kulturne industrije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *